Sjedenje nas bukvalno ubija Sjedenje nas bukvalno ubija
Sjedimo dok vozimo, radimo, jedemo, koristimo računar, gledamo TV i čitamo.  Zapravo, prije nego što nastavite da čitate, vjerovatno bi trebalo da ustanete. Jer... Sjedenje nas bukvalno ubija

Sjedimo dok vozimo, radimo, jedemo, koristimo računar, gledamo TV i čitamo. 

Zapravo, prije nego što nastavite da čitate, vjerovatno bi trebalo da ustanete. Jer što više sjedite na svojoj zadnjici, to ćete manje vremena provesti na ovoj planeti. 

Jedno istraživanje pokazalo je da sjedenje satima u jednom cugu može da dovede do raka, gojaznosti, dijabetesa tip 2, kardiovaskularnih bolesti i prerane smrti.

Druga studija povezala je 49.000 slučajeva raka dojke i 43.000 slučajeva raka debelog crijeva u SAD sa predugim sjedenjem. 

Sjedanje nije opasno jer znači da ne vježbamo i ne krećemo se. Opasno je samo po sebi.

Ostavlja značajne posljedice na metabolizam.

Negativno utiče na krvni pritisak, trigliceride, dobar holesterol, šećer u krvi i na nivoe leptina, hormona za apetit – sve su to biomarkeri za gojaznost i kardiovaskularne bolesti.

Dugotrajnim sjedenjem narušava se postura čitavog trupa.

Pregibači zgloba kuka postaju funkcionalno kratki, dolazi do slabljenja glutealnih i abdominalnih mišića, te kompenzatornog pretjeranog naprezanja muskulature donjeg dijela leđa. 

Disbalans mišića dovodi do naglašene lumbalne lordoze (prednjeg nagiba zdjelice), a to za posljedicu ima hroničnu bol u donjem dijelu leđa.

Pitat ćete, ako sjedim cijeli dan u kancelariji i kod kuće, ali svakoga dana sat-dva odem u teretanu ili prošetam, zar to nije dovoljno? 

Nažalost, nije. „Eksplozija vježbanja nije odgovor. Dva sata vježbanja dnevno neće nadomjestiti 22 sata sjedenja”, kaže dr. Dejvid Angus, specijalista za rak.

Zapravo, kada sjedite pet ili šest sati dnevno, čak iako ste proveli sat u teretani, to je kao da ste popušili paklu cigareta.

Nije lako uvesti dodatne sate kretanja u vašu svakodnevu rutinu, jer se većina poslova svodi na stolicu, sto i kompjuter.

Ali prekidanje beskrajnog sjedenja, čak i na nekoliko minuta, može da bude velika razlika. Ključni enzimi će se pokrenuti, krv će prostrujati, um i mišići će se istegnuti.

Evo šta biste mogli da uradite po tom pitanju: 

Ustanite i krećite se svakih 30 minuta. Uzmite vodu ili kafu. Prošetajte hodnikom ili samo stojite dok telefonirate. Čak i vrpoljenje pomaže.

Gledajte omiljenu seriju dok kuhate, peglate, prostirete veš, praznite mašinu za sudove ili vozite sobni bicikl.

Obavezno vejžbajte. Iako vas čak ni najnaporniji treninzi neće lišiti negativnih efekata sjedenja, jedno istraživanje otkrilo je da aktivni ljudi koji dugo sjede žive duže od neaktivnih.

wGym.

Powered by WPeMatico

Podjelite članak: